Izložba u muzeju Mimara o Trapistima

Ministri Radivoje Bratić i Anton Kasipović posjetili Zadrugu
25. Veljaa 2010.
Obavljena prihrana strnih žita
4. Oujak 2010.

 
"140. obljetnica trapističke opatije Marije Zvijezde u Banjoj Luci"
U srijedu, 3. ožujka u 18 sati u Muzeju Mimara, na Rooseveltovu trgu 5 u Zagrebu bit će otvaranje izložbe pod nazivom: “140

 
"140. obljetnica trapističke opatije Marije Zvijezde u Banjoj Luci"
U srijedu, 3. ožujka u 18 sati u Muzeju Mimara, na Rooseveltovu trgu 5 u Zagrebu bit će otvaranje izložbe pod nazivom: “140. obljetnica trapističke opatije Marije Zvijezde u Banjoj Luci“.

Zamjenica ravnatelja Muzeja Mimara iz Zagreba mr. sc. Ladi Ratković-Bukovčan zajedno s dvoje svojih suradnika boravila je 29. prosinca 2009. u Banjoj Luci u Biskupskom ordinarijatu i u trapističkome samostanu „Marija Zvijezda“. Zajedno s biskupom banjolučkim mons. dr. Franjom Komaricom i njegovim suradnicima, te oo. trapistima dogovorili su izložbu predmeta i dragocjenosti iz trapističkog samostana „Marija Zvijezda“. Izložba se upriličuje u povodu 140 godina postojanja ove nekoć najveće trapističke opatije na svijetu.
Otac Franz Pfanner, rodom iz zapadne Austrije, godine 1869. došao je s još petoricom redovničke braće trapista iz samostana "Maria Wald" u Njemačkoj, i u tadašnjoj Otomanskoj Bosni uspio, unatoč nebrojenim preprekama, utemeljiti prvi trapistički samostan među slavenskim narodima.
U duhu svoga redovničkog pravila "Moli i radi" redovnici trapisti su tijekom kasnijih desetljeća postali pojam kulturnoga i civilizacijskoga središta, ne samo banjalučke regije nego i šire. Izvanredno mnogo su učinili na poučavanju više tisuća mladića u 30-tak raznih zanata te na socijalnome, zdravstvenome, kulturnome i prosvjetnome planu, a napose na duhovnome.
Dolaskom komunista na vlast, 1945. godine, ovoj velezaslužnoj redovničkoj zajednici zadan je težak udarac nakon kojega se ona više nije mogla oporaviti. Manja skupina redovnika nastoji sve do danas djelovati u duhu svoga redovničkog pravila, moleći posebno za nova redovnička zvanja – kako u drugim redovničkim zajednicama, tako i u svojoj.
 

Odgovori