ČLANAK U DNEVNOM LISTU FOKUS

Sir trapist proizvode katolički redovnici Trapisti i to je njihov originalni proizvod. Kako dolaze do njega strogo je čuvana tajna koja se usmeno prenosi s redovnika na redovnika. Čak i u samostanu gdje ima više redovnika tajni recept proizvodnje sira poznaje samo jedan ili eventualno dva redovnika. I tako punih 130 godina redovnici samostana Marija Zvijezda u banjolučkom naselju Trapisti proizvode sir koji je stekao veliki ugled.

Kvalitet, tradicija i originalnost dovoljni su razlozi da ovaj proizvod postane prvi zaštićeni proizvod u BiH, uvjereni su njegovi proizvođači. Jedina prepreka za to, kako tvrde, za sada jesu tehnički problemi.

– Potrebno je da se raspiše tender i nadamo se da će se to dogoditi do kraja godine. Time bi se ispunili uslovi da zaštitimo naš sir, a samim tim i njegovu proizvodnju i prodaju – kaže Draženko Budimir, direktor Zemljoradničke zadruge "Livač" koja proizvodi ovaj sir.

On je dodao da je sir trapist zaštićen na Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, kao i kod Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo u Ženevi. Međutim, cilj je zaštita po principima Evropske unije koja proizvodu daje dodatnu sigurnost.

– Po tim principima proizvod se može zaštiti po osnovu geografskog položaja, a može se zaštiti i originalnost proizvoda. To je uradila Grčka sa feta sirom. Oni su zaštitili taj sir i od 2013. godine može se prodavati smo onaj koji je proizveden u toj zemlji – kaže Budimir i navodi da najviše zaštićenih proizvoda ima Francuska 120, Italija je druga na tom spisku sa 110. Što se tiče regiona Hrvatska ima osam zaštićenih proizvoda, a Slovenija pet ili šest.

– Nadamo da ćemo mi biti prvi u BiH – optimista je Budimir.

Pored sira trapista, postoji još nekoliko proizvoda koji se smatraju domaćim brendom i čiju originalnost je neophodno zaštititi. Stručnjaci ističu da je jedan od njih svakako "Vitaminkin" ajvar. Međutim, u banjolučkoj "Vitaminki" tvrde da je vrlo teško zaštiti ovaj proizvod.

– Tu je teško odrediti geografsku pripadnost i pripadnost uopšte. Mi možemo samo da zaštitimo naše ime u nazivu, a to možemo i sa svim ostalim našim proizvodima kao što je pekmez, punjena paprika, sokovi – navodi Žarko Milić, direktor "Vitaminke" i dodaje da se kroz razne aktivnosti treba staviti do znanja da su naši proizvodi kvalitetniji zbog sirovina.

– Naši šumski plodovi, kupina, šipak i mnoge druge sirovine sigurno su kvalitetnije nego oni koji dolaze iz Baltičkih zemalja koje je ocijenjeno kao područje s visokom radioaktivnošću – smatra Milić i dodaje da se u zaštitu domaćih proizvoda mora uključiti država.

U Privrednoj komori Republike Srpske ističu da, iako zakonom nisu precizirane procedure brendiranja proizvoda, ne može se reći da kod nas ne postoje brendirani proizvodi. Tvrde da nam imidž u svijetu, što se proizvoda tiče, najprije može popraviti prehrambeni sektor.

– "Vitaminkin" ajvar, vlašićki sir, ulja proizvedena u Modriči, hercegovačka vina čija proizvodnja je u ekspanziji, rakija, livadski med i još neki proizvodi imaju sve predispozicije da i zvanično postanu brend. Ti proizvodi su se dokazali kvalitetom. Oni su se potvrdili kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu – navodi Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

On se nada da će u što skorije vrijeme biti definisani svi zakonski akti koji uređuju ovu oblast, jer će to domaćim proizvodima olakšati put na inostarna tržišta.

– Samo brendiranje donosi bolje pozicioniranje proizvoda, veći ugled, veću cijenu, kao i bolji i lakši plasman na inostranom tržištu – objašnajva Blagojević.

Iz Ministarstva trgovine i turizma RS poručuju da proces brendiranja proizvoda predstavlja dugotrajan, skup i zahtjevan proces kojeg provodi menadžment samih preduzeća.
 

– Cilj svakog preduzeća jeste plasiranje proizvoda sa što značajnijim efektima, a što se najbolje ostvaruje omogućavanjem prepoznatljivosti proizvoda kod potrošača. Proizvod može postati brend, samo ako se kao takav uspije nametnuti u svijesti potrošača. Drugim riječima, proglašenje nekog proizvoda brendom ne znači da je on i postao brend, ako ga potrošači kao takvog ne vide – objašnjavaju u Ministarstvu.

Autor: Biljana Kovačević
utorak, 15 novembar 2011 20:41