AL JAZEERA BALKANS O SIRU

SAJAM U TC PIRAMIDA MOSTAR
15. March 2012.
POSJETITE NAS NA MOSTARSKOM VELESAJMU
26. March 2012.

Sir trapist iz banjalučkog samostana
16 mart 2012 Izmijenjeno 19:25 CET
 Samostan je značajno uticao na cijelo područje, utemeljio je bolnicu, javnu kuhinju i sirotište. Prije 130 godina počela je proizvodnja sira trapista u banjalučkom samostanu Marija Zvijezda. Radi se prema originalnom francuskom receptu, a zaštićen je i u Institutu za intelektualno vlasništvo u BiH, ali i u Ženevi

Sir trapist iz banjalučkog samostana
16 mart 2012 Izmijenjeno 19:25 CET
 Samostan je značajno uticao na cijelo područje, utemeljio je bolnicu, javnu kuhinju i sirotište. Prije 130 godina počela je proizvodnja sira trapista u banjalučkom samostanu Marija Zvijezda. Radi se prema originalnom francuskom receptu, a zaštićen je i u Institutu za intelektualno vlasništvo u BiH, ali i u Ženevi. Iako nema certifikat da je proizveden po evropskim standardima, sir je postao nadaleko poznat.

Kada je 1869. Franz Pfanner u Delibašinom Selu, kraj Banja Luke, kupio stotinu jutara zemlje za nekoliko redovnika iz Njemačke, nije mogao pretpostaviti da će utemeljenjem samostana i cijeli kraj, više od stotinu godina poslije, biti poznat po jedinstvenom proizvodu – siru trapistu.

„Sve je počelo u kolibi. Izgradila su je šestorica redovnika, koji su osnovali samostan Marija Zvijezda", izvještava reporterka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić.
Nekoliko godina kasnije, počela je i proizvodnja čuvenog sira.
„Tim samim dolaskom, oni su počeli da prave sir. Dakle, nije bio ovaj sir današnji trapist. To je bila druga vrsta sira. Recimo, kao mladi sir“, kaže pater Tomislav Topić.

Recept-tajna

Originalni recept za trapist je tajna. Zato je tradicija 1996. bila prekinuta. Iznenada je umro brat Mohor, jedini redovnik koji je znao recept. Nastavljena je 2008. kada je pater Tomislav preuzeo proces proizvodnje.
„Zato sam ja otišao u Francusku u samostan Monteka, gdje se radi ovakav sir. I tamo sam bio poučen. Prenešena je tajna meni“, otkriva pater Topić.
Ona se prenosi usmeno, a original je zapisan u francuskom samostanu Port Disali.
Dnevno proizvedu oko 60 kolutova trapista, godišnje i do 24.000 kilograma, no kažu da nisu veliki proizvođači. Izgradili su farmu u Aleksandrovcu uz pomoć Karitasa i registrovali je kao zemljoradničku zadrugu. Tu uzgajaju stoku i proizvode sir od visokokvalitetnog mlijeka.

Na kraljevskim trpezama

Osim što se prodaje u Bosni i Hercegovini, glavno tržište za izvoz je Hrvatska.
Ovaj sir je, međutim, obišao svijet. Bio je i na kraljevskim trpezama i na narodnim gozbama. Danas je prepoznatljiv proizvod banjalučkog kraja i BiH. I najprepoznatljiviji je suvenir i uspomena iz Banjaluke.
Samostan je značajno uticao na cijelo područje, utemeljio je bolnicu, javnu kuhinju i sirotište kroz koje je prošlo više od 4.000 djece, koja su iz njega izlazila tek pošto bi se osposobila za život.
A zbog proizvodnje ovog čuvenog sira u Mariji Zvijezdi mještani su već odavno Delibašino selo zamijenili nazivom Trapisti.

Izvor: Al  Jazeera

http://balkans.aljazeera.net/makale/sir-trapist-iz-banjaluckog-samostana

 

Odgovori