“Prošetajte” novom 116 km dugom turitičkom rutom koja povezuje Banjaluku, Laktaše i Gradišku sa Hrvatskom

Šta pokazati nekome ko prvi put dođe u Banjaluku? Šta je to nejvrijednije i najzanimljivije što se treba vidjeti  i iskusiti. Vrbas, Kastel, Banski dvor, ćevapi, Šehitluci, stvari su koje će vam vjerovatno prve pasti na pamet. Ali iako interesantni, ovo nisu jedini sadržaji koje nudi Banjaluka i definitivno nisu ono što će turiste motivisati da ostane duže od jednog dana, ili da se ovdje ponovo vrate.

Gradu su jednostavno potrebni stalni, cjelogodišnji turistički sadržaji koje će posjetioci moći obilaziti i koji će biti razlog da dođu u Banjaluku.

Iz Gradske uprave, nakon višegodišnjeg čekanja, stižu dobre vijesti -od sljedeće godine u ponudi će biti dajak pristanište i Park ljubavi Safikada.

Istovremeno Caritas Banjalučke biskupije radi na još jednom projektu – višenamjenskoj turističkoj stazi, dugoj 116 kilometara koja se pruža od nekoć najveće, a danas najmanja trapističke zajednice na svijetu, prolazi kroz pet opština i završava u Garešnici, u Hrvatskoj.

O projektu  imena „Staza baštine – od trapista do graničara“ koji finansira Evropska unija kroz Interreg program prekogranične saradnje, a zajednički provode Grad Lipik, Grad Garešnica i Caritas biskupije Banja Luka, razgovarali smo sa Draženkom Budimirom direktorom zadruge Livač, koja djeluje pri banjalučkom Caritasu. Kako nam je rekao na početku razgovora ova turistička ruta od Banjaluke do Gradiške za cilj ima pokazati mješavinu različitih stilova, kultura, tradicija  kroz istoriju Trapista,  budući da se o njima još uvijek jako malo zna, a zadnjih godina su postali jako interesantni turistima.

“Kroz BiH staza prolazi u dužini od 86 kilometara i ona za cilj ima promovisati bogatu bašitinu Trapista ali i nacionalne manjine koje su na ove prostore došle sa njima. Stoga smo mapirali 10 kulturno-istorijskih punktova koje će turisti moći posjetiti, informisati se o bogatoj baštini ovog kraja, kupiti suvenire, ali I raznovrsne  loklane proizvode”, rekao je Budimir.

Prvi punkt na ovoj stazi je samostan Marija Zvijezda u kom je već urađena određena adaptacija izložbenog prostora, a opremljen je i manji prostor za prijem turista.

Drugi punkt je u Laktašima, Stara banja- kaptirano vrelo termomineralne vode na kome su izgrađene dvije kupole i među-prostorije u kojima se nalaze kade. I treći punkt je u opštini Laktaši.  Riječ je o Rimskim termama- luksuznom javnom kupatilu iz perioda od I do IV vijeka. Potom slijedi punkt u Mahovljanima gdje se nalazi vinogradi i gdje su pripadnici talijanske nacionalne manjine koji svake godine oraganizuju određene radionice sa kampovima. Turisti će na ovom punktu moći obići i talijansku crkvu posvećenu svetom Franji Asiškom, i groblje u Mahovljanima koji se nalaze se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Peti punkt je u Aleksandrovcu, gdje su trapisti sa svojim dolaskom počeli poljoprivrednu proizvodnju, a zatim slijedi punkt u Zemljoradničkoj zadruzi Livač u kome se proizvodi čuveni sir Trapist.

“ Cilj nam je da napravimo jedan multimedijalni centar, dio je već i napravljen, i tu će biti mini izložba samih trapista o tome šta su oni radili na ovim područjima, emitovaćemo i filmove i stare zapise o trapistima. Biće tu i replike nekadašnje mini pivare, sušare, kovačnice i nekih drugih zanatskih aktivnosti”, istakao je naš sagovornik i naveo sljedeća četiri punkta- crkva brvnara Svetog Nikole u Romanovcima u opštini Gradiška koja je nacionalni  spomenik Bosne i Hercegovine, potom Ukrajinska crkva u Cerovljanima kod Gradiške, Nova Topola sa pripadnicima njemačke nacionalne manjine i posljedni deseti punkt kroz BiH-Ćelinovci gdje takođe živi nacionalna manjina –Poljaci.

Osim zanimljivih sakralnih objekata, turistima će na ovoj stazi biti ponuđena i široka lepeza poljoprivrednih proizvoda, suvenira i unikatnih ručnih radova.

“Jedan od ciljeva projekta jeste da ženama na ovim rutama, pružimo mogućnost da prezentuju i prodaju svoje proizvode turistima, prije svega u samostanu Marija Zvijezda i u Livaču.  Održali smo todnevnu radionicu sa socijalnom zadrugom Pružimo ruke iz Bjelovara gdje je 20-ak žena  prošlo obuku za izradu suvenira od prirodnih materijala, učile su kako se rade torbe za kupovinu, cekeri za laptop, suvenire. Cilj nam je da okupimo i poljoprivredne proizvođače na ovoj stazi, koji imaju zanimljive ideje i vizije i da im omogućimo da direktno na toj stazi prodaju svoje proizvode bilo ručne radove, ili poljoprivredne proizvode sirove, mlijeko, pekmeze, voće, povrće”, pojasnio je Budimir, dodavši da će biti osposobljeni i turistički vodiči.

Očekivanja od projekta teškog 706,5 hiljada eura, čiji završetak je maj iduće godine su velika u svim gradovima i opštinama kroz koje staza prolazi tako da su odlučni  da rade i na njegovoj nadogradnji.

“Već se prave ideje oko nastavka nekih aktivnosti pa se možda u skorom periodu na ovoj stazi nađe i biciklistička staza ili nešto slično”, kaže na kraju razgovora za Buku Draženko Budimir zaključivši da karajnje vrijeme da brojnim turističkim resursima i bogatom kulturno-istorijskom naslijeđu kojim raspolažemo posvetimo pažnju kakvu zaslužuje i počnemo stvarati turističku tradiciju.

Trapisti nekada

Samo naseljenje trapista kod Banje Luke osnovao je davne 1869. godine trapistički monah Franz Pfanner. Sagradio je malu drvenu kapelu koja je ujedno služila za molitvu, boravak i spavanje. Kao nadstojnik samostana dao je izgraditi zvonik, zgrade za proizvodnju sira i od samostana stvorio vjersko i kulturno središte. Trapisti su  napravili i poznatu pivaru i imali prvu tkaonicu. Imali su i sirotište sa stotinu djece, a od osnutka samostana do kraja II. svjetskog rata tu je bilo sigurno više od 4.000 siromašnih dječaka, koji su tu odgojeni i osposobljeni za daljnji život. Upravo u njihovom samostanu zasvijetlile su i prve sijalice u BiH i to u proljeće  1899. godine, tačnije 27. marta. Do Prvog svjetskog rata bila je to najveća opatija trapističkog reda u svijetu, da bi nakon Drugog svjetskog rata najveći dio njihovog imanja i objekata bio nacionalizovan, a u vlasništvu trapističkog reda ostala samo crkva i objekti gdje sada borave monasi.