Oslobođenje o našem radu

Revolucija

– U pitanju su proizvodi od redovnika Trapista iz Banje Luke tako da smo izložili njihov originalni sir trapist koji se radi još od 1882. godine. Imamo jednu varijantu tvrdog sira trapista koji dozrijeva godinu, a također i sir trapist u maslinovom ulju. Jedinstveni proizvod, koji samo mi radimo, jeste i trapist u ulju od buče i prije tri godine isto smo počeli da radimo rikotu, sir od surutke kojeg smo premijerno predstavili na Sajmu, pojasnio je Budimir.

Podsjetio nas je Budimir kako priča o ovom siru seže duboko u prošlost, kada su Trapisti još davne 1869. godine došli u Banju Luku, te dodaje kako je od tada nastala prava industrijska, ekonomska i obrazovna revolucija.

– Franc Faner došao je u Banju Luku sa subraćom i kupio je jednu malu kolibu, a ‘82. su počeli da rade sir trapist. S tim što im je poslije došao i jedan redovnik iz Francuske, a od tada su počeli praviti i francuski sir. Sir se proizvodio sve do 1945. godine, kada je oduzeta kompletna imovina Trapista u Banjoj Luci. Oduzeto je preko 400 hektara zemljišta, sva njihova znanja i sve popratno. Ovi fratri u posjedu su imali i sirotište za djecu, gdje su ih podučavali raznim zanatima korisnim za dalji život. Nekoliko godina kasnije otvoreno je i sirotište za žensku djecu. U Banjoj Luci je za vrijeme njihovog perioda napravljena i prva hidrocentrala u BIH za potrebe pravljenja sira. Trapisti su ustupili struju i gradu, tako da je Banja Luka sedam godina prije Zagreba imala uličnu rasvjetu na električnu energiju, ističe Budimir.

Govori i kako su Trapisti jedan od najstrožijih katoličkih redova, a slogan prema kojem se vode otisnut je na ambalaži sira.

– Oni prate svetog Benedikta i žive pod gestom “Moli i radi”. Trapistički sir koji je tada rađen bio je jedino u samostanu desno od rijeke Rajne koji se bavio proizvodnjom sira. U Belgiji su, primjerice, samostani poznati po pivu i dan-danas. Pivo je za vrijeme trapista bilo prehrambeni artikl, redovnici su imali pravo za bolesne i one uposlene u polju, po jednu kriglu dnevno da popiju, govori nam Budimir.

U sklopu proizvodnje sira redovnici su osnovali i zemljoradničku zadrugu, što je projekt koji je započeo 2003. godine, a provodi ga Caritas biskupija Banja Luka. Prema riječima Budimira, osnivanje zadruge imalo je cilj ispunjenje nekoliko ciljeva.

– Jedan je bio da zaposlimo ljude. Mi sada imamo 19 stalno zaposlenih ljudi plus kooperanti. Možemo reći da negdje oko sto porodica živi od zadruge. Drugi cilj je promovisanje zadrugarstva na ovim područjima. Radimo i edukacije za poljoprivredne proizvođače. Učimo naše domaće farmere kako da prerade mlijeko u sir i dobiju jedan veći prihod, budući da je problem u proizvodnji i niskoj cijeni mlijeka. Treći cilj je bio doći do novih tehnologija na našoj zadruzi jer za sada imamo oko 300 grla stoke. Prošle godine smo imali pilot-postrojenje, prvo u regionu u proizvodnji električne energije iz stajnjaka. Mi smo prije deset godina krenuli sa ovim, a sada svijet bilježi nestašice struje. Zbog nerazumijevanja administracije ne možemo dobiti prikopčanje na mrežu i davali smo nekoliko godina besplatno električnu energiju jer nismo mogli naplatiti uslugu, kazao je Budimir.

Osim što prednjače po inovacijama, Trapisti za Banje Luke prvi su koji izvoze sir iz BIH na tržište Italije, a bilo je određenih interesovanja iz Japana.

– Izvozimo u Hrvatsku, isto u Švedsku i prošle godine postigli smo i da izvozimo za Italiju i to dosad niko nikad nije uspio. Prošle godine smo pregovarali o izvozu sira u Japan. Međutim, zbog nepostojanja međudržavnih sporazuma između BIH i Japana, to se nije realizovalo iako su oni bili zainteresirani. Ljudi su prepoznali kvalitet, u zadnje vrijeme nas i turistička organizacija prepoznaje tako da smo i tu ostvarili saradnju i dolaze nas posjetiti turisti. Pogotovo

Osim što prednjače po inovacijama, Trapisti iz Banje Luke prvi su koji izvoze sir iz BIH na tržište Italije, a bilo je interesovanja i iz Japana.

Draženko Budimir: 130 godina je duga tradicija pravljenja sira