Caritas biskupije Banja Luka je kao jednu od svojih aktivnosti imao i razvoj poljoprivredne proizvodnje. U ove projekte se ušlo kako bi podržao održivi povratak izbjeglih osoba i pomogao onima koji su su ostali na svojim ognjištima. Ovo je sve nametalo kao logičan nastavak ranijih aktivnosti koji su se ogledali u donacijma u stoci, sjemenskom materijalu, poljoprivrednim mašinama i priključcima. Posebna pozornost se posvećivala i edukaciji poljoprivrednih proizvođača o suvremenim načinima proizvodnje, koje se koriste u razvijenim zemljama Europske Unije, a koje naši proizvođači zbog ratnih dešavanja nisu mogli pratiti.

Cilj nam je bio otvaranje radnih mjesta u poljoprivrednoj proizvodnji i omugućiti ljudima da žive od svoga rada, a ne ovise od pomoći drugih.

U suradnji sa drugim partnerskim organizacijama radilo se na podizanju svijesti o prednosti udruživanja poljoprivrednih proizvođača da bi lakše ostvarili svoje ciljeve, odnosno lakšu prodaju proizvoda. U prvo vrijeme se ih pokušalo oranizirati u udruge, koje bi kasnije prerasle u zadruge po uzoru na europsku praksu. Otežavajuća okolnost je da zbog bivšeg društvenog uređenja proizvođači na ovim područima nemaju baš dobra iskustva. U tijeku 2001. godine formirano je nekoliko udruženja građana, koja se, na žalost nisu održala. Sve ovo je posljedica negativnog utjecaja iz komunističkog sistema koji se do danas osjeća među ljudima. Nekoliko godina nakon ovoga projekta korisnici su tek svatili značaj, što smo mi htjeli uraditi i počeli su se obraćati za pomoć (to se dešavalo 2008 i 2009. godine) i tražili ponovnu pomoć u uduživanju poljoprivrednih proizvođača.

U Alekdandrovcu, gdje se nalazi danas Zemljoradnička zadruga „Livač“, Caritas je kupio parcelu i počeo sa poljoprivrednom proizvodnjom. U početku se to ogledalo u uzgoju poljoprivrednih proizvoda mrkva krompira, žitarica koje smo mijenjali za različite prehrambene artikle, a onda ih dijelili potrebitima

U tim trenutcima nastala je i ideja o pokretanju vlastite farme. Uz pomoć donatora i vlastitu građevisnku operativu, napredovala je izgradnja nove štale u Aleksandrovcu. Savjetodavnu i određenu finasijsku pomoć za farmu su dali Caritas Mantova iz Italije kao i tamošnje lokalne zadruge, sa kojima je nastavljena suradnja i do današnjih dana.

Koncem 2003. godine štala kapaciteta cca 140 grla, sa porodilištem i telećanikom je bila pri kraju i moglo se početi sa radom. U isto vrijeme Caritas Italiana, a na inicijativu svoga projekt menadžera g- Lorenza Meneghinija, koji je bio zadovoljan našom idejom odlučuje da nam donira 48 steonih junica. Odlazi se na odabir u Švicarsku i odabiru se grla koja stižu 23. studenog 2003. godine u kasnim posljepodnevnim časovima. U tom momentu farma počinje da radi sa dva djelatnika.  U 2004. godine kupljeno je uz pomoć Renovabisa još 28 grla, rase crveni holštajn, porijeklom iz Njemačke. Caritasa Mantove nastavlja sa pomoći u donaciji poljoprivrednih mašina. Prvo tele je oteljeno 12.12.2003. godine i bilo je muškog pola. Budući da smo u to vrijeme radili kao poslovna jedinica zanatske zadruge „Radiša“, tele dobija ime Radiša. Na farmi je ostao skoro tri godine i dostigao težinu od 917 kg

Mlijeko počinjemo predavati mljekari Mlijekoprodukt 02. siječnja .2004. godine kada smo isporučili privh 149 kg. U toku 2004. godine isporučeno je ukupno 175.865 kg. Sa njima tada dogovaramo i ekspreimentalni pravilnik o higijeni mljeka koji je tada važio u zemljama EU, da bi smo pokazali domaćim proizvođačima značaj higijene mlijeka i kvalitetnog rada. Trenutna proizvodnja mljeka se kreće oko 700.000 kg. K tome treba pribrojiti i dodatni cca. 60.000  kg mlijeka godišnje, kojima se hrani telad.

U cilju proširenja kapaciteta proizvodnje mlijeka i otvaranja novih radnih mjesta, Caritas banjalučke biskupije odlučio da izgradi još jednu štalu. Kreditnim sredstvima izgrađena je objekat kapaciteta 170 muznih grla. Sa ovim objektom cilj nam je proširiti proizvodnju na 300 muznih grla i povećati proizvodnju teladi i junadi. Ukupna proizvodnja mljeka bi trebala biti 6000 kg mljeka na dan, koliko je i kapacitet laktofriza.

Sva telad se ostavljaju u daljem uzgoju na farmi. Muška grla su išla za tov i hranila se do težine 500-650 kg kada se prodaju lokalnim mesarima. Ženska grla se odgajaju za dalji priplod i obnovu stada.

U sklopu ZZ Livač je 2014. Registrirana i veterinarska ambulanta „Livet“ koja ima stalno uposlenog veterinara i veterinarskog tehničara.

Zadruga trentno ima zaposlenih 20 stalnih radnika, s tim da povremeno angažujemo sezonsku radnu snagu. Postoji poslovna jedinicu u samostanu Marija Zvijezda u Banja Luci, gdje se prodaje sir Trapist.

Vrši se otkup poljoprivrednih proizvoda od lokalnog stanovništva i koriste usluge od lokalnih zanatlija,  ime se povećava broj korisnika ovoga projekta.

Pored ovoga na farmi se vrši kontinuirana obuka poljoprivrednih proizvođača iz različitih oblasti. Treninge organizujemo mi sami ili u suradnji sa našim partenriam iz EU zemalja. Održali smo i tri treninga za faremtre koji hoće da započnu sa proizvodnjom sira.